1. Globalno doba i globalne migracije

Doba u kojemu živimo doista je globalno doba. Tehnologije su uspjele povezati svijet 21. stoljeća kao nikada prije u povijesti civilizacija. Tijekom povijesti, tehnologije su uvijek utjecale na formiranje različitih oblika društava. Postmoderna društva određena su digitalnim tehnologijama koje su omogućile povezivanje i ubrzavanje svijeta te mobilnost globalnoga stanovništva.

Globalno je stanovništvo je u pokretu. Drugim riječima, globalno stanovništvo migrira, a migracije su primarno predmet sociologije. Riječ je o globalnim migracijskim trendovima potpomognutim komunikacijskom i transportnom revolucijom.

Prema recentnim podacima, 2018. godine u svijetu je bilo 258 milijuna migranata. Riječ je o fenomenu globalnih migracija. Stephen Castles smatra da danas živimo u „dobu migracija“. Dodao bih kako je to doba determinirano različitim faktorima koji potiču ljude na migracije. Riječ je o push pull i push up faktorima migracija. Pomoću tih faktora sociološka teorija pokušava tumačiti migracije kao dio demografije.

2. Sastavnice demografije i eksplozija svjetske populacije u globalnim trendovima

Demografija ima dvije sastavnice. Prva je organska i odnosi se na natalitet, fertilitet i mortalitet. Druga je mehanička, a odnosi se na kretanje stanovništva unutar nekog društva te među društvima i državama. U potonjem slučaju, riječ je o međunarodnim ili globalnim migracijama. Organska i mehanička dimenzija demografije važne  su za  razumijevanje kretanja stanovništva: a) na razini nacionalnih država te b) na globalnoj razini. Portal uključuje malu bazu podataka o temi biopolitike, nadahnutu mišlju Michela Foucaulta.

Portal pruža podatke o povijesti demografije u svezi eksponencijalnog rasta stanovništva i migracija. Danas svjetsko stanovništvo iznosi 7,7 milijardi stanovnika. Predviđa se da bi do 2050. godine trebalo biti 9,7 milijardi stanovnika. Podatci koje iznosi UN ukazuju na daljnju tendenciju rasta svjetske populacije.

Od ukupne svjetske populacije, 258 milijuna su migranti. Globalne migracije rezultat su nejednakih učinaka globalizacije, a globalna je populacija, koja je neravnomjerno raspoređena, pod utjecajem je različitih sociokulturnih čimbenika.

3. Zapadna civilizacija u odnosu na demografiju i migracije

Zapadno stanovništvo stari, a zapadna civilizacije se urušava, no ne zbog migranata drugog kulturnog koda. Ona se urušava zbog unutarnje dekadencije koja je u prethodnom povijesnom ciklusu bila zadesila stari Rim. Nisu barbari srušili Rim. Riječ je o povijesnome stereotipu. Rim je srušen iznutra. To rušenje barbari su tek priveli kraju. Možda su analogije s današnjom Europom/EU-om suvišne. Postulat je sljedeći: onoga trenutka kada oslabe ideativne snage koje mogu kreativno voditi društva i civilizacije kao strukture relativno dugog trajanja, kako bi rekao Fernand Braudel, tada dolazi do propasti civilizacija. U ovome slučaju, dolazimo do „čudnovate smrti Europe“ kao dijela zapadne civilizacije.

Kada smo već kod civilizacija, pitanje je kako bi Europa izgledala danas da nije bilo migracija. Uostalom, kako bi danas izgledale sve neeuropske civilizacije, kao najviši izraz sociokulturne strukturirane tehno-kulturne zbilje? Iz Herodotove Povijesti i drugih izvora raspoznaje se značenje migracija. Da nije bilo Feničana koji su utemeljili grčke polise, kako bi danas izgledala povijest Europe? Da nije bilo Grka i njihove kulture, bi li Rim bio moguć? Da nije bilo Rima i njegovih osvajačkih pohoda, kako bi danas izgledala Europa? I tako redom do postmodernoga doba.

Tezu ćemo opisati u nastavku. Migracije su kroz povijest oblikovale gradove kao temelje civilizacije i civilizacije sâme po sebi. U gradovima zapravo nema „fetivih“ stanovnika. Zašto? Zato što je svatko od nas odnekuda došao ili nekud otišao. Svi smo jednom bili stranci i to uvijek možemo postati ako se odlučimo na migraciju. Migracije naoko izgledaju kao nešto što se može jednostavno objasniti. Ipak, one su složenije nego što to ljudi misle. Stoga je znanje o demografiji i migracijama potrebno sistematizirati. Jedan od načina je izrada metodologije (što je učinjeno) kao preduvjet za izradu specijaliziranoga znanstvenog portala iz područja demografije i migracija.

4. O značaju Portala

Portal je pojam koji dolazi iz arhitekture te označava pročelje neke građevine. Može označavati i vrata. U teoriji informacija i semiotici portal predstavlja vrata za unos i iznos informacija. Smisao bilo kojega portala je da se na jednom mjestu obuhvati maksimalnu moguću količinu informacija iz određenoga područja znanja ili kulture. Dakle, smisao je Demos-Migrant portala pokušaj sistematizacije informacija i znanja iz područja demografije i migracija u formi dostupnih znanstvenih podatkovnih baza. Sve tri riječi u naslovu, demos, migrant i portal, imaju svoje utemeljenje u semiotici grčko-rimske kulture koja je obilježila identitet Europe i zapadne civilizacije.

5. Kategorizacija i struktura Portala prema metodologiji

Prema kategorizaciji mrežnog portala, Demos-Migrant portal je trojezični (hrvatski, engleski i njemački) znanstveni portal s dvije temeljne dimenzije. Prva je epistemološka, a druga je policy dimenzija; s dva dodatka, u obliku odjeljaka C i D.

1. Epistemološka dimenzija Portala obuhvaća temeljne pojmove i 13 društvenih i humanističkih znanosti u odnosu naspram demografije i migracija. Radi se o demografiji, sociologiji i migracijama, ekonomiji i migracijama, pravu i migracijama, politologiji i migracijama, povijesti i migracijama, kulturi i migracijama, antropologiji i migracijama, psihologiji i migracijama, filozofiji/etici i migracijama, sociolingvistici i migracijama, semiotici i migracijama te književnosti i migracijama. Epistemološku dimenziju Portala čine osam baza podataka na temu demografije i migracija, uključujući produkciju hrvatskih znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
2. Policy dimenzija Portala fokusirana je na policy sadržaje koji se referiraju na demografiju i migracije. Princip izlaganja baza podataka je geografski: svijet, Europa, Hrvatska. Njemačka inačica slijedi isti princip, no umjesto Hrvatske je uvrštena Njemačka.

Dvije temeljne dimenzije Demos-Migrant portala dopunjene su s devet specijaliziranih baza podataka izloženih u dodatku C.

1. Odabrani problemi u migracijskim studijima

U ovome sam dodatku izdvojio devet odabranih problema suvremenog svijeta u odnosu na migracije:

• Globalne klimatske promjene i migracije
• Migracije i globalno društvo rizika
• Globalno upravljanje migracijama
• Izbjeglice
• Azilanti
• Rasizam i ksenofobija
• Migrantsko pravo
• Manjine u Europi
• Globalne organizacije za pitanje migracija

1. Dodatak. Različiti izvori podataka o demografiji i migracijama

Na kraju sistematizacije baza podataka prema mojoj metodologiji ostalo je dosta korisne građe koja je dodatno uključena na Portalu.

6. Rođenje ideje Demos-Migrant portala

Ideja Portala rođena je u siječnju 2019. godine u Zagrebu. Prethodno sam izradio posebnu metodologiju Portala. U skladu s tom metodologijom, do kraja kolovoza 2019. godine, sistematizirao sam građu od približno 300 stranica s poveznicama. Trideset stranica odnosi se na portal na hrvatskome jeziku. Ostatak je građe na engleskom i njemačkom jeziku. Metodologija Portala na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku je maksimalno kompatibilna. Na mjestima gdje su na hrvatskom i njemačkom dijelu mrežne stranice nedostajale baze podataka, dodane su poveznice na engleskom jeziku. Sistematizacija baze podataka dovršena je u sitnim jutarnjim satima 18. kolovoza 2019. godine, u Radunici, u Splitu. Službeno predstavljanje portala bit će 26. listopada 2019. godine u Splitu na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u EU-u.

7. Komparacija Demos-Migrant portala sa sličnim portalima

Valja napomenuti kako postoje tri globalno relevantna portala ove vrste. Prvi je Migration Data Portal. Drugi je Environmental Migration Portal. Treći je Knowledge Centre on Migration and Demography portal Europske unije. Sva tri navedena portala u komparaciji s Demos-Migrant portalom slijede logiku policy koncepta. Naš portal se izdvaja u odnosu na spomenute svojom snažnom epistemološkom dimenzijom.

8. Smisao i svrha Portala

Sada se u metafizičkom smislu postavlja pitanje pokretanja i pokretača portala, odnosno pitanje zašto i čemu ovakav portal. Ovakav portal stvoren je za potrebe međunarodnoga znanstvenog projekta Globalizacija migracija u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba te Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Pokretanje međunarodnoga znanstvenog projekta i Demos-Migrant portala svakako je bilo uvjetovano velikom migracijskom krizom u Europi 2015. godine. Ta je kriza podijelila Europu na kozmopolitski i suverenistički tabor. Nasuprot tome, alarmantno stanje u svezi s demografskim deficitom u Europi i Hrvatskoj te masovno iseljavanje iz Hrvatske za mandata premijera Andreja Plenkovića potaknulo me na pokretanje znanstvenog portala iz područja demografije i migracija. Cilj mi je bio pokušati sabrati i sistematizirati interdisciplinarna i multidisciplinarna znanja o demografiji i migracijama na jednome mjestu. Ovaj projekt uvelike odražava duha vremena.

9. Metodologija Portala

Znanstvena motivacija za pokušaj sistematizacije znanja i informacija o demografiji i migracijama u 21. stoljeću potaknula me na pokretanje ovakvoga portala. Portal je u metodološkom smislu rezultat autorova tridesetogodišnjeg bavljenja migracijama u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Metodologiju portala koja je izravan doprinos epistemologiji demografije i migracija smatram svojim autorskim radom. Riječ je o prvome takvom doprinosu kojim se ponosim.

Drugi doprinos utemeljitelja Portala jest sistematizacija dostupnih javnih informacija i baza podataka. Takva je sistematizacija bila moguća isključivo na temelju autorove metodologije. Ona zapravo određuje identitet ovoga Portala.

Riječ je o znanstvenom i neprofitnom portalu. U službi je razvoja znanja u području demografije i migracija, kako u Hrvatskoj, tako u Europi i svijetu. Uz to, htio bih istaći njegovu globalnu dimenziju. Migracije su globalni fenomen, a novi medij preko kojega ih predstavljam također je globalan.

10. O motivaciji za pokretanja Portala na tragu obiteljske povijesti i usmene predaje

Uz to, imao sam privatni motiv započeti portal o temi demografije, a posebice migracija. Zašto? Zbog usmene predaje uže i šire obitelji Milardović koja je migrirala unutar Hrvatske, Europe i Amerike tijekom posljednjih stotinu godina. Ja sam sâm migrant koji je studirao, živio i radio u različitim gradovima u Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji i Njemačkoj.

Moj otac Petar Milardović dočekao je mirovinu u Saveznoj Republici Njemačkoj, moj stric Ante u Leverkusenu, moj brat Boris u Stuttgartu. Moj ujak Filip bio je u Berlinu. Moji drugi rođaci su po cijeloj Njemačkoj i Kanadi. Moj sin Luka migrirao je u Aziju (studirao je u Kuala Lumpuru, radio u Sajgonu, a kasnije u Frankfurtu i Pragu), za razliku od drugih članova obitelji. On doista globalni migrant u obitelji.

Drugi članovi „plemena“ Milardović već se pet stoljeća sele iz svoje prapostojbine put Hrvatske, Europe i šire. Mi smo migrantsko „pleme“ razasuto diljem Hrvatske i svijeta. Prezime Milardović prisutno je u 27 hrvatskih gradova i 12 zemalja širom svijeta. Na temelju ovih podataka, prezime je globalizirano, prvenstveno zbog migracija. Morao samo ovo napisati kako bih pokazao da je portal povezan s poviješću migracija uže i šire obitelji Milardović.

11. O stalnome migrantu i znanstvenom istraživanju migracija

Smatram se stalnim migrantom, koji se cijeli svoj profesionalni život, na Institutu za migracije i narodnosti, bavi interdisciplinarnim aspektima i istraživanjima migracija. Rezultati mojih istraživanja uključuju monografiju Stranac i društvo: Fenomenologija stranica i ksenofobije iz 2013., zbornik radova Stranci pred vratima Europe: Iskustvo Lampeduse iz 2014., seriju okruglih stolova Forum Instituta za migracije i narodnosti, kao i međunarodni znanstveni projekt Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u EU-u.

12. Zahvala suradnicima

Htio bih se zahvaliti suradnicima u početnoj fazi izrade Portala. Također, želim zahvaliti sinu Luki Milardoviću na mrežnom dizajnu te budućem razvoju i održavanju Portala. Osim navedenoga, želim zahvaliti kolegici Mariti Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na korisnim savjetima i redakturi Portala. Naposljetku, zahvala ide mladoj kolegici Ani Gudelj koja radi u području informacijskih znanosti, a koja je strpljivo uređivala baze podataka. Bez nje Portal ne bi ugledao svjetlo dana.

13. Besjeda korisnicima Demos-Migrant portala

Dragi istraživači i istraživačice, kolegice i kolege te svi ostali korisnici Portala, nadam se da će vam ovaj portal koristiti u istraživanju demografije i migracija. Sretno nam svima bilo!

Split, 18. kolovoza 2019.